Sukob oko strateški važnog arktičkog otoka Grenlanda znatno se zaoštrio 17. siječnja 2026. godine. Američki predsjednik Donald Trump najavio je putem društvenih mreža uvođenje posebnih carina protiv osam europskih zemalja. Od 1. veljače uvoz iz Danske, Njemačke, Norveške, Švedske, Francuske, Velike Britanije, Nizozemske i Finske bit će opterećen carinom od 10 posto. Ako do 1. lipnja ne bude postignut dogovor o potpunoj kupnji Grenlanda, zaprijetilo je povećanje na 25 posto.
Trump je ovaj potez obrazložio nacionalnom sigurnošću Sjedinjenih Država. Optužio je dotične države da vode 'opasnu igru' slanjem vojnog osoblja na Grenland. Prema njegovom mišljenju, otok je neophodan za američki sustav proturaketne obrane kako bi se odgovorilo na prijetnje Rusije i Kine. Trump smatra da Danska, u čijem se kraljevstvu Grenland nalazi kao 'autonomno' područje, nema sposobnost samostalne obrane otoka.
U Europi je najava izazvala ogorčenje bez obzira na političku pripadnost. Britanski premijer Keir Starmer nazvao je carine 'potpuno pogrešnima', dok je švedski šef vlade Ulf Kristersson naglasio da se neće dati zastrašiti. U glavnom gradu Grenlanda Nuuku, kao i u Kopenhagenu, došlo je do masovnih prosvjeda pod geslom 'Ruke dalje od Grenlanda'. Stručnjaci ističu da je Grenland dobio na geostrateškoj važnosti zbog klimatskih promjena i posljedične pristupačnosti sirovinama poput rijetkih zemalja, kao i zbog novih pomorskih ruta.
