Američki predsjednik Donald Trump najavio je sveobuhvatne mjere u trgovinskoj politici protiv svojih saveznika. Prema izvješćima, trebale bi se uvesti dodatne carine protiv nekoliko država članica NATO-a, uključujući Njemačku, Dansku, Norvešku, Finsku, Švedsku i Island. Očigledno je ovaj korak opravdan nedovoljnim izdvajanjima za obranu ovih zemalja iz američke perspektive, kao i željom za smanjenjem trgovinskih deficita. Posebno je Njemačka u fokusu američke administracije zbog svoje ekonomske strukture.
U vezi s Grenlandom, američki predsjednik slijedi nekonvencionalan diplomatski pristup. Navodno je predložio da države mogu kupiti mjesto u mirovnom vijeću koje planira za iznos od milijardu dolara. Ovo se tumači kao pokušaj generiranja novih financijskih sredstava, dok se istovremeno jača geopolitički utjecaj SAD-a u arktičkom području.
U vanjskoj politici, Trump je dodatno pooštrio ton prema Iranu. Otvoreno se izjasnio za promjenu vlasti u Teheranu. Ovo označava daljnju eskalaciju već napetih odnosa između Sjedinjenih Država i iranskog vodstva. Međunarodne reakcije na ove izjave obilježene su zabrinutošću zbog daljnje destabilizacije regije.
U međuvremenu, svjetska ekonomija s nestrpljenjem iščekuje nadolazeći Svjetski ekonomski forum u Davosu. S obzirom na Trumpove najave protekcionizma, očekuje se da će ovogodišnji razgovori u Švicarskoj biti jedni od najuzbudljivijih u posljednjih nekoliko godina. Ostaje za vidjeti kako će globalna ekonomska zajednica reagirati na prijetnje trgovinskim barijerama.
