Usred zaoštrenih diplomatskih napetosti oko političke budućnosti Grenlanda, Bundeswehr (njemačka vojska) je 16. siječnja 2026. godine poslao izvidnički tim na arktički otok. Cilj misije, koja je pod danskim vodstvom i sastoji se od 15 logističara i stručnjaka, bio je provjeriti okvire za mogući vojni doprinos sigurnosti u regiji. To uključuje mogućnosti nadzora pomorskog prostora i zajedničke vojne vježbe s europskim partnerima poput Norveške, Švedske i Francuske. Tim je sletio u glavnom gradu Nuuku.
U pozadini pojačane europske prisutnosti stoje opetovane izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji teži preuzimanju otoka koji pripada Danskoj. Trump to opravdava nacionalnim sigurnosnim interesima i zaštitom od ruskog i kineskog utjecaja u Arktiku. Na marginama događanja u Bijeloj kući, zaprijetio je i carinskim porezima onim nacijama koje ne bi podržale njegove planove za akviziciju teritorija. Prema američkoj vladi, preuzimanje bi se moglo dogoditi 'na lagan ili na težak način', pri čemu vojne opcije nisu bile izričito isključene.
Danska vlada, kao i grenlandski predstavnici, ponovno su odlučno odbacili američke zahtjeve i naglasili suverenitet teritorija. U Nuuku i nekoliko danskih gradova održane su demonstracije pod sloganom 'Ruke dalje od Grenlanda' (Hands off Greenland). Otpor se javlja i unutar Sjedinjenih Američkih Država: nadstranačka delegacija američkog Kongresa posjetila je Kopenhagen kako bi pružila podršku NATO savezniku Danskoj. Nekoliko republikanskih zastupnika upozorilo je predsjednika da bi nasilna aneksija mogla značiti kraj njegovog predsjedničkog mandata i raspad NATO saveza.
