Vojna eskalacija u Iranu izravno utječe na svjetsku ekonomiju i sve više opterećuje potrošače u Europi. Razvoj je posebno vidljiv na benzinskim postajama: cijena dizela u srijedu ujutro na mnogim je mjestima premašila dvije marke po litri. Stručnjaci poput ekonomista Martina Lücka predviđaju da bi nesigurnost na tržištima sirove nafte mogla dovesti do stalnog rasta cijena kratkoročno do srednjoročno, što jača brige stanovništva o inflaciji. U Austriji, većina građana strahuje od značajnog smanjenja kupovne moći, prema aktualnim anketama.
Osim izravnih troškova energije, stručnjaci upozoravaju na lančanu reakciju cijena hrane. Budući da poljoprivredna proizvodnja i logistički lanci ovise o troškovima goriva i energije, poskupljenje osnovnih namirnica je vjerojatno. Politički, njemačka savezna vlada nalazi se pod pritiskom. Savez Sahra Wagenknecht (BSW) optužuje Savez da nije dovoljno pripremio osiguranje zaliha goriva i plina. Glasnogovornica stranke kritizirala je da strateške rezerve možda neće biti dovoljne da izdrže dulju krizu bez masovnih poremećaja cijena.
Za razliku od općeg smanjenog raspoloženja u potrošačkoj ekonomiji, njemačka automobilska industrija trenutno pokazuje otpornost. Noviji podaci ukazuju na to da je raspoloženje u tom sektoru blago u porastu unatoč geopolitičkim rizicima, što se prvenstveno pripisuje stabilizaciji opskrbnih lanaca i robusnoj izvoznoj potražnji. Ipak, neizvjesnost u vezi s trajanjem sukoba ostaje ključni čimbenik za daljnje ekonomske prognoze za 2026. godinu.
