Europska unija reagira na nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme kontrolu nad Grenlandom. Kako bi se utvrdila zajednička strategija, sazvan je izvanredni samit šefova država i vlada. U središtu rasprave je pitanje kako Europa može odgovoriti na teritorijalne ambicije Sjedinjenih Američkih Država, a da se pritom ne naruše transatlantski odnosi na nepopravljiv način.
Grenland, koji pripada Kraljevini Danskoj kao autonomnom teritoriju, ima ključnu ulogu u trenutnoj geopolitici. Otok je zanimljiv ne samo zbog svojih ogromnih nalazišta rijetkih zemalja i drugih sirovina, već i zbog sve veće važnosti kao strateške lokacije za nove brodske rute uslijed otapanja polarnog leda. Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata iskazao interes za kupovinu otoka, što je tada odlučno odbila danska vlada, kao i vodstvo Grenlanda.
Europska politika kritički promatra postupke američkog predsjednika. Postoji široki konsenzus da Grenland nije trgovačka roba. Stručnjaci ističu da bi SAD-e, prisutnošću na otoku, mogle masivno proširiti svoj vojni utjecaj u Arktiku, što bi utjecalo i na sigurnosni poredak u odnosu na Rusiju i Kinu. Planirani samit služit će jačanju danskog suvereniteta i formiranju ujedinjenog fronta protiv jednostranih teritorijalnih zahtjeva.
