Grenland se razvio u središnje poprište međunarodne politike moći. Američki predsjednik Donald Trump je, prema izvješćima, potvrdio svoj interes za kupnju otoka od strane Sjedinjenih Država. Ovi pokušaji naišli su na snažno odbijanje u Danskoj i na Grenlandu. Ipak, te ambicije naglašavaju ogromnu stratešku važnost te regije.
Arktik je postao sve pristupačniji zbog klimatskih promjena i s njima povezanog topljenja leda. To otvara nove trgovačke rute kroz Sjeverni polarni ocean i omogućuje pristup velikim nalazištima sirovina. Na Grenlandu se procjenjuje da postoje značajna ležišta 'rijetkih zemalja', koje su ključne za moderne tehnologije i energetsku tranziciju. Uz SAD, Kina i Rusija također sve više pokazuju interes za prisutnost u Arktiku, što izaziva zabrinutost za sigurnost na Zapadu.
Vojna važnost Grenlanda posebno je vidljiva kroz Zračnu bazu Thule, važnu postaju za američki sustav ranog upozoravanja protiv raketnih napada. I drugi zapadni partneri aktivni su u regiji. Tako njemačka savezna vojska provodi vježbe na Grenlandu kako bi testirala operativnu sposobnost u ekstremnim klimatskim uvjetima. Dok lokalna vlada u Nuuku želi potaknuti gospodarski razvoj, istovremeno naglašava svoju želju za 'suverenitetom' i mirnim korištenjem Arktika. Međutim, geopolitička dinamika prisiljava autonomnu regiju da se pozicionira između interesa velesila.
