Vojna eskalacija na Bliskom istoku, posebice napadi SAD-a i Izraela na Iran te kasniji uzvratni udari, imaju neposredan utjecaj na globalna energetska tržišta. Nakon što je smrt iranskog vjerskog vođe, ajatolaha Alija Khameneija, pojačala napetosti, došlo je do faktičke blokade strateški važne 'Straßebon Hormus'. Trenutno je tamo zaglavljeno oko 150 tankera, što narušava opskrbu sirovom naftom i ukapljenim prirodnim plinom.
Ovaj razvoj događaja vidljiv je na njemačkim pumpama kroz nagli rast cijena. Prema podacima ADAC-a, super benzin sorte E10 znatno je poskupio od početka eskalacije i dosegnuo je najviše razine u cijeloj saveznoj državi, zadnji puta zabilježene u proljeće 2024. U gradovima poput Hamburga, prve benzinske postaje već su prijavile cijene veće od dvije eura po litri super benzina. I dizel je masovno poskupio, dosegnuvši najvišu razinu cijena od listopada 2023.
ADAC u tom kontekstu govori o 'Rakete-und-Feder-Effekt', gdje se rast cijena sirove nafte vrlo brzo prenosi na potrošače, dok smanjenje cijena kasni. Iz političkih krugova stigle su kritike na ovo ponašanje; tako su predstavnici SPD-a nazvali brza poskupljenja neprikladnima, jer je trenutno prodano gorivo već kupljeno po nižim cijenama sirove nafte.
U Austriji, ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer u međuvremenu nastoji umiriti situaciju. Iako su i tamo cijene porasle, neposredna sigurnost opskrbe je zajamčena. Za razliku od početka rata u Ukrajini, ne postoji izravna ovisnost o iranskom uvozu energije, jer su lanci opskrbe u međuvremenu šire 'diversifiziert'. Unatoč tome, Ministarstvo gospodarstva osnovalo je 'Taskforce Versorgungssicherheit' kako bi pažljivo promatralo razvoj tržišta.
