Europska unija, unatoč tome što ima oko 450 milijuna stanovnika i značajnu gospodarsku snagu, suočava se sa strukturnom ovisnošću o Sjedinjenim Američkim Državama. U ključnim sektorima, kao što su obrana, financije i digitalna infrastruktura, SAD posjeduju znatne poluge utjecaja. Primjerice, europska obrambena sposobnost trenutačno je teško zamisliva bez američke potpore u područjima izviđanja i nuklearnog odvraćanja.
Također, u digitalnom prostoru američke korporacije dominiraju lancem stvaranja vrijednosti u uslugama oblaka (cloud servisi) i umjetnoj inteligenciji. To Europu uglavnom gura u ulogu potrošača. Istovremeno, ekonomisti poput Davida McWilliamsa analiziraju temeljnu važnost novca za ljudsku civilizaciju. U svom djelu ‘Money’ on opisuje novac ne samo kao sredstvo razmjene, već kao društveni katalizator koji može oblikovati društva ili, u slučaju nestabilnosti, dovesti do njihovog urušavanja. Ova povijesna perspektiva dopunjena je osvrtima na uvođenje gotovinskog eura, što je predstavljalo povijesni preokret u europskoj monetarnoj arhitekturi sa 'starterkiti' 2001. godine.
Za Njemačku se nazire mješovita slika. Dok američki ekonomisti poput Kennetha Rogoffa upozoravaju na ekonomski pad i zahtijevaju reforme birokracije i cijena energije, temeljna sposobnost njemačke industrije i dalje se procjenjuje kao robusna. Ipak, transatlantsko blokovsko ustrojstvo i tehnološke ovisnosti pojačavaju pritisak na europske političare da razviju vlastitu 'strategijsku autonomiju'.
