Politička situacija u Iranu pogoršala se nakon izvještaja o opsežnom suzbijanju nedavnih masovnih prosvjeda. U Washingtonu je Reza Pahlavi, sin šaha svrgnutog 1979. godine, zatražio od međunarodne zajednice 'ciljanu intervenciju'. Naglasio je da to ne zahtijeva kopnene trupe, već podršku koja bi oslabila državni aparat i ubrzala slom režima. Pahlavi sebe vidi u jedinstvenoj poziciji da vodi novu vladu.
Istovremeno, aktivisti i organizacije za ljudska prava poput Amnesty Internationala izvještavaju o masovnom nasilju sigurnosnih snaga. Stotine ljudi su proizvoljno uhićene, a ima brojne žrtve. Internet je i dalje blokiran u mnogim dijelovima zemlje, što otežava prikupljanje informacija. Jedna stanovnica u egzilu, koja živi u Hamburgu, navela je kao primjer neizvjesnost u vezi sa sudbinom svojih rođaka u domovini.
Na diplomatskoj razini vidi se duboka podjela. Dok američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanjahu pokazuju blisku koordinaciju i najavljuju vojne udare na iranski nuklearni program te podršku prosvjednicima, Moskva upozorava na daljnju eskalaciju. Ruski predsjednik Vladimir Putin, prema navodima Kremlja, nastoji posredovati kako bi se smanjile napetosti u regiji. Rusija je također osudila prijetnje SAD-a kao kontraproduktivne.
