Nedavni sukob na Bliskom istoku doveo je do drastičnog poskupljenja na benzinskim stanicama u srednjoj Europi. U Južnom Tirolu i dijelovima Njemačke, cijena dizela već je prešla dvije eura po litri. Ovaj razvoj potaknuo je intenzivnu političku raspravu o državnim protumjerama i zakonitosti skokova cijena.
Austrijski ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer naložio je proširenje analize cijena goriva. Treba provjeriti prenose li koncerni mineralnih ulja pošteno poskupljenja sirove nafte ili koriste trenutnu geopolitičku situaciju za nerazmjerne Margenerhöhungen. Također u Njemačkoj, ministrica gospodarstva Katherina Reiche najavila je kartellrechtliche provjeru kako bi se isključile moguće manipulacije tržištem. Ministar financija Lars Klingbeil upozorio je sektor da ne iskorištava kriznu situaciju.
Dok automobilistički klubovi poput ARBÖ traže državnu gornju granicu cijena, njemačka savezna vlada trenutno odbija ponovni popust na gorivo kakav je bio na snazi 2022. Gospodarske udruge umjesto toga pozivaju na dugoročne reforme kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i strukturno olakšalo gospodarstvo. U međuvremenu, CDU se zalaže za fleksibilno smanjenje poreza na gorivo kada se dosegnu ekstremno visoke razine cijena. Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se kriza u Iranu nastavi i dođe do blokade važnih trgovačkih putova poput Straße von Hormus, mogla zaprijetiti daljnja inflacija koja bi mogla utjecati i na cijene hrane.
