U vojnoj eskalaciji bez presedana, Sjedinjene Američke Države i Izrael od 28. veljače 2026. provode masivne zračne i raketne napade na ciljeve diljem Irana. Prema službenim potvrđenim informacijama iz Teherana, pritom je poginuo dugogodišnji Vrhovni vođa, Ajatolah Ali Khamenei. Napadi, koji se ocjenjuju kao 'udar обезглаvljivanja' na centar moći Islamske Republike, bili su ciljani na vladine zgrade, nuklearna postrojenja poput onih u Isfahanu te vojna sjedišta. Uz Khameneija, prema izvješćima, ubijeni su i brojni drugi visoki članovi vodstva, uključujući načelnika Stožera Abdolrahima Mussavija i zapovjednika Revolucionarne garde, Mohammada Pakpura.
Političko vodstvo zemlje privremeno je preuzeo tročlani prijelazni savjet, u koji su uključeni predsjednik Massoud Pezeshkian, šef pravosuđa Gholam-Hussein Mohseni-Edschehi i Alireza Arafi. Usred vojnih sukoba, započela je rasprava o trajnom nasljedniku Khameneija. Kao potencijalni favorit ističe se njegov sin Modschtaba Khamenei, koji navodno uživa široku podršku u konzervativnim i vjerskim krugovima. Istovremeno, Ali Laridjani, tajnik Vijeća nacionalne sigurnosti, nastupa kao utjecajan akter koji odlučno odbija pregovore sa SAD-om u ovom trenutku.
Posljedice sukoba osjećaju se diljem svijeta. Dok je Iran odgovorio protunapadima na Izrael i američke baze u regiji, međunarodna financijska tržišta zahvatila je turbulentnost. Posebno je pogođena južnokorejska burza, gdje je vodeći indeks Kospi drastično pao. Istodobno, sigurnosne agencije upozoravaju na povećanu opasnost od kibernetičkih napada iz Irana, koji bi mogli ciljati zapadni financijski sektor. Humanitarna situacija se pogoršava; prema podacima humanitarnih organizacija, stotine civila već su stradale u borbama.
